Intervju – preuzet sa bloga Siniša Jović – Slovni rituali
Diljem svijeta sve više cvjetaju “Sacred Pregnancy” tečajevi ili tečajevi “svjesne trudnoće” jer mnoge žene trebaju i zahtijevaju cjelovitije pristupe “drugom stanju” i porodu. Kako s puno smijeha, ljubavi, duhovne mudrosti i međusobne podrške kročiti tom stazom koja će ženu dovesti do moćne inicijacije u majčinstvo, od nedavno podučava i rođena Zagrepčanka Marija Čukman, ovlaštena voditeljica ovih tečajeva. Bio je to povod našeg našeg razgovora s njom.
X Kroz kakva ste iskustva prošli tijekom trudnoće, a koja su vas potakla da, kako sami kažete, “vratite porod u ruke žena”? Što uopće znači vratiti svijest ženama da imaju sposobnost roditi, a ne samo biti porođene?
– Moje osobno iskustvo trudnoće i poroda je bilo zaista lijepo, osnažujuće i neprocjenjivo iako je početak bio zastrašujući. Dobivala sam informacije koje nisam tražila – može ti se dogoditi ovo, moraš paziti na ono, obavezno napravi ovu pretragu, što je bilo na onoj pretrazi, nemaš pojma što te čeka, tko ti „vodi“ trudnoću?… U jednom trenu sam osjetila napad panike i tada sam odlučila napraviti rez. Odmaknula sam se od svega i počela se posvećivati sebi i djetetu, bez straha. Pronašla sam i cijeli novi svijet žena koje su prošle kroz trudnoću i porod kao najvažnije i najmoćnije iskustvo u životu. Žena je ta koja rađa! Ona i njeno dijete su savršeni mehanizam koji u svakom trenu znaju što i kako učiniti – trebaju im se „samo“ omogućiti uvjeti za to. To je aktivan čin dvaju biću, a ne pasivno stanje vođeno rukom porodničara koji nije prošao kroz to iskustvo!
X Kao što ste spomenuli, u zapadnoj kulturi tijekom trudnoće često, ili gotovo isključivo, fokus se postavlja na fizičko stanje žene, no vi tvrdite kako je trudnoća zapravo izuzetna prilika za duhovni rast i razvoj žene. Što pod tim mislite?
– Ukoliko pretpostavimo da nismo samo fizička bića već imamo i duhovni aspekt postojanja, tada nam je i svako iskustvo u životu stepenica za duhovni rast i razvoj, a trudnoća nije izuzetak. Upravo taj period žena može iskoristiti kao nevjerojatan skok u svom razvoju. Danas se trudnoće „odrađuju“ u iščekivanju poroda. Industrijalizacija je proizvela parolu: „Pa, trudnoća nije bolest!“ – kako bi imala što efikasniju radnicu, i jednostavno je kao rukom odnesen pravi smisao „drugog stanja“. Praktikanti duhovnih tehnika godinama vježbaju da dosegnu određena duhovna stanja. Međutim, trudna žena je već tamo, samo treba to osvjestiti. Trudnoća otvara energetski i duhovno, ali i podiže strahove i traume i upravo u tom polju može doći do najvećeg duhovnog napretka – razrješavanjem trauma kako bi što kvalitetnije mogle ući u majčinstvo.
X Prema teorijama koje vi zastupate i duhovni razvoj djeteta započinje prije rođenja pa mnogi “narodni savjeti” idu u tom smjeru. Tvrdite da je već u tim prvim mjesecima moguće raditi na transformaciji karmičkih obrazaca koji se inače prenose s generacije na generaciju.
– Začeće nosi svoju energiju i taj čin nas već djelomično određuje kao osobe. Nije svejedno jesmo li začeti u ljubavnom i strastvenom činu, pod utjecajem raznih opijata ili na neki nasilan način. To ujedno određuje i stanje u kojem će majka biti za vrijeme trudnoće, odnosno koje će vibracije odašiljati svojem djetetu, a na temelju kojih će ono graditi prve impresije o svom postojanju. Roditelji koji svjesno i s namjerom krenu u roditeljstvo – bilo da se unaprijed odluče za dijete, bilo da prihvate odgovornost ako se to „dogodi” – sebi olakšavaju izazove koje nam nosi roditeljstvo, a djetetu omogućuju dobar start u životu. Svjesnim življenjem gradi se buduća karma, a raznim duhovnim tehnikama se može „čistiti“ prošla karma. Što je roditelj svjesniji svojih obrazaca ponašanja i mijenja ih, to će ih manje prenositi na svoju djecu i tu se začarani krug karmičkog obiteljskog nasljeđa djelomično prekida i iscjeljuje.
X Psihoanalitičarka Jean Shinoda Bolen u svojoj knjizi “Boginje u svakoj ženi” npr. piše da je jedna od tajni zdravog psihičkog života čovjeka naučiti kako i kada prigrliti, odnosno otpustiti arhetip pojedine boginje koji nam je u nekom trenutku potreban, odnosno koji nam više ne služi. U svom radu i vi mnogo vodite računa o tim specifičnim prijelazima iz jedne faze života u drugu. Zašto je to važno?
– Arhetipovi vladaju nama sve dok ih ne osvjestimo. Kada smo spremni otpustiti obrasce koje nam na nesvjesnoj razini nudi određeni arhetip, preuzimanjem osobne moći i odgovornosti možemo svjesno iskakati iz uloge u uloge, bez da se identificiramo s njom. Tako je i u njegovanju aspekata boginje. To je unutarnja snaga žene. Nema potreba za štovanjem neke izvanjske boginje, jer tada predajemo tu snagu nekome drugome i opet postajemo pasivni akteri svog života. Njegovanjem unutarnje boginje žena je danas djevojka, sutra boginja lova, neki drugi put boginja rađanja, boginja senzualnosti, čuvarica ognjišta, mudra majka…, a da pri tome ne gubi svoj izvorni identitet.
X Kakva je duhovna uloga oca tijekom trudnoće, koje lekcije on može naučiti, izazove svladati? Kako trudnoća može djelovati na njegov osobni razvoj?
– I te kako je bitna uloga oca! Koncept „Svjesne trudnoće“ je naizgled orijentiran samo na ženu, jer, ipak, je žena ta koja prolazi kroz trudnoću. Međutim, velik dio „rada na sebi“ za vrijeme trudnoće uključuje i razvoj intimnog odnosa same sa sobom kako bi partnerski odnos bio što kvalitetniji. Otac je druga polovica cjeline, muška energija koja je potreba za ravnotežu svega što postoji. I on se suočava sa strahovima za koje nije znao da postoje.To je vrijeme i njegovog karmičkog/obiteljskog čišćenja samo što mu je malo teže, jer nije u direktnom iskustvu. A to je ujedno i nova stepenica za rast partnerskog odnosa i priprema za aktivno roditeljstvo. On sada može prigrliti i svjesno živjeti svoje zdrave uloge – zaštitnika, lovca, hranitelja… Ovdje se ne radi o rodnoj podjeli uloga, već o unutarnjem jačanju i ravnoteži ženskih i muških energija u svakoj osobi, bez obzira na spol.
X Nakon što porod završi majka i dijete 40 dana borave u razdoblju koje se naziva i “svijet duhova”. Odakle potječe takav naziv i koji su izazovi ovog perioda?
– Naziv potječe iz plemenskih zajednica Novog Meksika i povezan je s vjerovanjima da razne energije mogu naštetiti djetetu ako nije u sigurnosti majčina zagrljaja. To je i opće rašireno vjerovanje po cijelom svijetu, pa tako i u nas, samo što se prikrilo drugim konceptima tamo gdje su se nametnule jače religije – kod katolika se, npr., požuruje čin krštenja kao oblik zaštite. Medicinski je to najosjetljiviji period za novorođenče. Duhovno – duša je primorana do kraja se uzemljiti, što nije lak proces pogotovo jer je tek prošlo porod. Emotivno – to je najbitniji period u životu majke i djeteta. Vrijeme je zaljubljivanja i povezivanja o čemu ovisi daljnji opstanak djeteta, kvaliteta njegovog života, međusobna povezanost majke, djeteta i oca, majčino postporođajno stanje, mogućnost dojenja… Ovo nipošto nije vrijeme za presjecanje figurativne pupčane vrpce, već njegovanja te povezanosti kako bi dijete izgradilo temeljno povjerenje u ovom životu! To je period u kojem se nova obitelj mora međusobno upoznati, polako uzemljiti iskustva i uživati u čisto božanskoj ljubavi. Vrijeme za posjete i širu obitelj, a vađenje djeteta iz majčinog krila može i mora pričekati!
X Tijekom postnatalnog perioda u većini kultura se obavljaju različite ceremonije, a i vi ste se specijalizirali za neke od njih, npr. za ceremoniju blagoslava majki. O kakvoj je ceremoniji riječ i čemu ona služi?
– Riječ je o energetskom ritualu zatvaranja procesa kroz koji je nova majka prošla. Mnoge žene su mi rekle da im nedostaje dio priče u kojoj im se odaje priznanje za to što su iznjele novi život i postale majkom, a ova im ceremonija, koja se zapravo održava u mnogim kulturama, to omogućuje. Kako ona izgleda? Dolazim kod majke, njegujem je, kupam, masiram, umatam i utopljujem, jer porod hladi tijelo, i to s biranim biljkama, eteričnim uljima, kamenjem, kristalima i oblozima od raznog sjemenja. I na kraju – odajem joj počast i blagoslove.
X Vi se osobno zalažete i za porod kod kuće. Dokle se doguralo s tim pitanjem u Hrvatskoj?
– Porod kod kuće je još uvijek siva zona što se zdravstvenog sustava tiče. Žena može roditi gdje želi, ali primalju za porod mora tražiti u inozemstvu. Hrvatske primalje nemaju licencu za samostalan rad i vrijeme je da im se to što prije omogući. Dobro je što se počinje njegovati kultura doula pri porodu. Većina smatra da je porod kod kuće neki pomodni hir, no zaboravljaju da se odlazak u bolnicu prakticira tek zadnjih stotinjak godina. Bolnice postoje za slučaj da s djetetom ili majkom nešto nije u redu. Ako je trudnoća uredna, žena treba roditi tamo gdje se osjeća najsigurnijom, a to je za većinu – kod kuće.
X U posljednje vrijeme u našoj smo zemlji svjedoci novog ultrakonzervativnog vala čiji ideolozi žele ograničiti odnosno dokinuti stečena reproduktivna prava žena, uključujući i pravo na siguran pobačaj, a nije im mila ni umjetna oplodnja. Kako vi, s duhovnih pozicija koje zastupate, gledate na ova pitanja?
– Temeljna postavka duhovnosti je princip slobode. Apsolutno svako biće treba i mora imati slobodu izbora! U to se ne bi smjeli upletati ni politika ni crkva niti itko drugi. Slobodom izbora nam se i poveća stupanj odgovornosti. Isto tako, nismo svi za sve – netko treba roditeljsko iskustvo, netko ne, ali na nama samima je da to odlučimo, a ne da nam se nametne. Svaka duša na našoj Zemlji ima svoj put koji mora proći, koji si je sama izabrala. Drugi mogu biti dio puta, ali ne i njegovi nametnuti graditelji.
X Što sve konkretno polaznice tečajeva o “svjesnoj trudnoći” koju promovirate mogu naučiti od vas?
– Žene na radionicama prolaze kroz razne praktične aktivnosti koje im osvještavaju njihove unutarnje procese npr. kako se posvetiti samoj sebi, na koji način si omogućiti barem par minuta osobnog prostora i vremena dnevno, na koje sve načine se može njegovati ritualno i svjesno življenje. Razvija se i odnos prema vlastitom tijelu – otkrivamo što sve stoji u pozadini tog odnosa i kako se nositi s promjenama te kako rasti i razvijati se s partnerom, njegovati strast. Svi nosimo rane iz djetinjstva, a trudnoća ih pretvara u strahove, stoga istražujemo koji su to strahovi, kako ih otpustiti i iscijeliti se, kako osvjestiti boginju u sebi, boginju koja rađa svoje dijete… I na kraju, ono najbitnije, na tečajevima se stvara krug žena koje se međusobno povezuju, časte, slave, djele svoje životne priče i mudrost.
Napisao Siniša Jović